Pejoviću mora biti pružena zaštita
Izražavamo ozbiljnu zabrinutost za bezbijednost Slobodana Pejovića, javnog svjedoka ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore Vojsci Republike Srpske 1992. godine.
Izražavamo ozbiljnu zabrinutost za bezbijednost Slobodana Pejovića, javnog svjedoka ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore Vojsci Republike Srpske 1992. godine.
Fond za humanitarno pravo (FHP) je 5. novembra 2009. godine primio presudu Prvog opštinskog suda u Beogradu kojom se država Srbija obavezuje da isplati 500.000,00 dinara Šefketu Hukiću, Bošnjaku iz sela Ugao [opština Sjenica], zbog odgovornosti za torturu koju su nad njim izvršili pripadnici SUP-a Sjenica u decembru 1993. godine. FHP je, u okviru svog programa podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u prošlosti, u ostvarivanju reparacija, 18. aprila 2007. godine podneo tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije u ime Šefketa Hukića.
Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podnelo je istražnom sudiji Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu zahtev za sprovođenje istrage protiv šest lica, zbog osnovane sumnje da su u selima Skočić, Malešić, Petkovci i Drinjača, na teritoriji opštine Zvornik, jula 1992. godine, počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
11.11.2009. – U ime nevladinih organizacija za ljudska prava iz Srbije, na platou ispred Predsedništva Republike pročitan je poziv predsedniku, premijeru, i predsednici Narodne skupštine Republike Srbije, da podrže Rezoluciju Evropskog parlamenta o proglašenju 11. jula danom sećanja na genocid u Srebrenici, kako bi do 11. jula 2010. godine Narodna skupština Republike Srbije donela odluku o obeležavanju ovog Dana sećanja.
Mediji u Srbiji izvestili su o puštanju na slobodu i dolasku u Beograd bivše predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić kao da je reč o pop zvezdi a ne o ratnom zločincu, čija je odgovornost utvrđena za progone i zločin protiv čovečnosti. Prema tački 3 optužnice, koju je optužena priznala i po kojoj je osuđena, navodi se da je Plavšićeva delujući kao pojedinac i u dogovoru sa drugima u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, planirala, podsticala, naredila i pomagala i podržavala progone nesrpskog stanovništva u 37 opština u Bosni i Hercegovini.
Okružni sud u Prizrenu/Prizrenu je 28.09.2009, u mešovitom veću kojim je predsedavao sudija EULEX-a Malcolm Simmons, osudio Ganija Hazeraj na šest meseci zatvora uslovno zbog učešća u u nasilnim demonstracijama u martu 2004. u Prizrenu.
Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Vinka Nikićević – Beraha, izreklo je 28. septembra 2009. godine osuđujuću presudu optuženom Iliji Jurišiću, kojom ga je osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina za krivično delo upotreba nedozvoljenih sredstava borbe iz člana 148. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ SFRJ.
29.09.2009. — Obavještavamo javnost da apel Vrhovnom državnom tužiocu da zaštiti bezbjednost svjedoka ratnog zločina, Slobodana Pejovića, nije doprinio tome da tužilaštvo za posljednjih četrnaest dana od posljednjih prijetnji Pejoviću stupi u kontakt sa njim i razmotri preduzimanje mjera iz zakonom predviđenog Programa zaštite svjedoka. Ovakav stav državnog tužilaštva posebno zabrinjava, jer bi status Pejovića kao svjedoka tužilaštva u slučaju suđenja za ratni zločin po prirodi stvari trebalo da izazove posebnu zainteresovanost za njegovu bezbjednost, u svjetlu ozbiljnih prijetnji koje Pejović trpi u kontinuitetu od 1992, kada je odbio da kao službenik policije učestvuje u zločinu.
• Zahtevamo utvrđivanje krivične odgovornosti lica koja su napala Ustavom zaštićene vrednosti, pre svega život, telesni integritet, jednakost ljudi i slobodno okupljanje. Posebno je važno da država adekvatno kazni zločine učinjene iz mržnje prema licu ili grupi koja deli neko lično svojstvo.
Poslednji napadi na državljane Francuske i Australije u Beogradu, zatim pripadnike LGBT zajednice, kao i česti napadi na pripadnike romske zajednice i druge nacionalne manjine u Srbiji, ubistva i pokušaji ubistva novinara, pretnje i zastrašivanje onih koji se bave ljudskim pravima, neprihvatljiva su stvarnost u Srbiji. Najave otvaranja istrage, kao i sprovođenje istraga koje traju beskonačno, nisu dovoljni da bi uverili građane Srbije da su sigurni od napada ekstremističkih grupa, desničarskih organizacija, huligana i drugih pojedinaca koji upotrebljavaju nasilje prema onima koji im se ne sviđaju.
Beograd, 20.09.2009. — Inicijativa mladih za ljudska prava (Inicijativa) zahteva od Vlade Republike Srbije da dokaže svoju sposobnost da garantuje sigurnost i osnovna ljudska prava svim građanima. Istovremeno, Inicijativa ukazuje na veliki uspeh organizatora Povorke da obezbede javnu podršku od brojnih pojedinaca, organizacija i predstavnika institucija.