Drugi izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina
Fond za humanitarno pravo (FHP) prati i analizira suđenja za ratne zločine u Srbiji još od prvih postupaka koji su vođeni u Republici Srbiji 2002. godine. FHP je jedina organizacija koja to radi kontinuirano, i o tome obaveštava domaću i međunarodnu javnost. U predmetima ratnih zločina preko punomoćnika zastupa žrtve (oštećene), Tužilaštvu za ratne zločine podnosi krivične prijave protiv osumnjičenih i ustupa dokumentaciju o počinjenim ratnim zločinima. Takođe, FHP identifikuje i ohrabruje svedoke i žrtve da svedoče u predmetima ratnih zločina i time doprinesu uspostavljanju pravde za zločine iz prošlosti.
FHP izveštava o implementaciji Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina (Nacionalna strategija), sa ciljem da tokom perioda važenja Nacionalne strategije ponudi nezavisne istraživačke nalaze i zaključke o njenoj implementaciji. Ovo je drugi takav izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije koji FHP objavljuje. Za kompletan uvid u dosadašnje sprovođenje Nacionalne strategije je relevantan i Prvi izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, koji je FHP predstavio u decembru 2017. godine.
Nalazi FHP-ovog istraživanja u drugom izveštaju pokazuju da za dve godine od usvajanja Nacionalne strategije nije došlo do napretka u oblasti procesuiranja ratnih zločina. Implementacija Nacionalne Strategije drastično kasni; od 12 optužnica koje su podignute od usvajanja Strategije, 11 nije rezultat inicijalnog rada TRZ-a, već su ustupljene iz BiH. Suđenja za ratne zločine i dalje traju nerazumno dugo, nije zabeležen napredak u oblasti procesnih prava žrtava, broj nestalih lica se ne smanjuje očekivanom dinamikom, a relevantne međunarodne, vladine i nevladine organizacije u svojim izveštajima pretežno negativno ocenjuju napredak u procesuiranju ratnih zločina u Srbiji.
Drugi izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina je dostupan ovde.





Fond za humanitarno pravo (FHP) je tokom 2016. godine pratio sva suđenja za ratne zločine vođena na teritoriji Srbije – ukupno 26 predmeta pred odeljenjima za ratne zločine Višeg i Apelacionog suda u Beogradu, kao i pred sudovima opšte nadležnosti.
Cilj izveštaja „Tranziciona pravda u Srbiji u periodu od 2013. do 2015. godine“ je da informiše domaću i međunarodnu javnost o napretku procesa uspostavljanja tranzicione pravde u Srbiji.
Pristup javnosti arhivama koje sadrže dokumente relevantne za utvrđivanje činjenica o kršenjima ljudskih prava u prošlosti jedan je od temeljnih preduslova uspostavljanja tranzicione pravde u postkonfliktnom društvu. U društvima poput Srbije, koja su prošla periode obeležene sistemskim nasiljem, pristup informacijama o kršenjima ljudskih prava predstavlja sastavni element prava žrtava i društva na istinu.
Dvogodišnji izveštaj Fonda za humanitarno pravo o suđenjima za ratne zločine u Srbiji pruža uvid u sve predmete ratnih zločina koji su tokom 2014. i 2015. godine vođeni pred Višim i Apelacionim sudom u Beogradu, i pred sudovima opšte nadležnosti. U izveštaju su za 27 predmeta dati kratak pregled postupka i osnovni nalazi FHP-a u vezi sa predmetom. Njima prethode opšti nalazi o suđenjima za ratne zločine tokom 2014. i 2015. godine, kao i bitni društveno-politički događaji koji su od značaja za suđenja za ratne zločine.
Za društva koja su prošla kroz periode masovnih kršenja ljudskih prava, pitanje reparacija žrtvama jedan je od najvažnijih elemenata uspostavljanja vladavine prava u odnosu na počinjene zločine, kao i izgradnje solidarnosti i kulture ljudskih prava.
Izveštaj o suđenjima za ratne zločine u 2013. godini, nastao je na osnovu praćenja postupaka za ratne zločine koji se vode pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, Odeljenja za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu i sudovima opšte nadležnosti u Požarevcu, Nišu i Prokuplju.
U ovom izveštaju dat je prikaz 15 predmeta u kojima je FHP zastupao žrtve, a u kojima su sudovi tokom 2012. godine doneli presude. Ukupno je doneto 15 presuda, od kojih je 12 negativnih a šest pozitivnih, kojima je žrtvama na ime obeštećenja dosuđeno 1,76 miliona dinara odštete.