Nataša Kandić: Meron nije uspio odgovoriti na pitanje o novim standardima u radu MKSJ-a
Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron nije uspio na jučerašnjoj konferenciji povodom 20 godina rada Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), održanoj u Sarajevu, da odgovori na ono bitno – otkuda novi standardi u radu MKSJ, za koje on tvrdi da nisu novi, izjavila je u intervjuu za Anadoliju osnivačica Fonda za humanitarno pravo i koordinatorica REKOM-a Nataša Kandić.
Siguran sam da nikad Srbija neće nigde mrdnuti dok je tih kriminalaca u policiji, vojsci i ne znam više gde. Hteo sam da i ja bolje živim, da moja deca žive normalno, da nije Ratko Mladić narodni heroj, da znaju da on nije patriota i da nisu patriote ove ubice što se predstavljaju kao “heroji otadžbine”, čak su to odštampali i na majicama. Moj sin sada ima 15 godina, tada sam razmišljao da li će njemu da budu uzor Mladić i Radovan Karadžić. Ćebe, Stojković, ovaj ološ?! Zbog toga sam mislio da sistem može to da reši, da je počeo da funkcioniše. Da je Tužilaštvo za ratne zločine tužilaštvo, da nisu zaštitnici, advokati i jataci zločinaca. Mislio sam da gone ubice i privode ih pravdi. Mislio sam i da je Jedinica za zaštitu svedoka jedinica kako i sam naziv kaže, da nije jedinica za zaštitu zločinaca
Kako saznaje naš radio, Fatos Bitići, brat američkih državljana Ilija, Agrona i Mehmedakoji su ubijeni 1999. godine u Petrovom selu, ovih dana vodi razgovore sa najvišim predstavnicima Vlade, policije i Tužilaštva za ratne zločine o ovom još nerasvetljenom slučaju koji opterećuje srpko američke odnose.
Beograd — Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo optužnicu protiv 3 bivša vojnika Vojske Jugoslavije iz Peći zbog sumnje da su počinili ratni zločin u selu Ljubenić.
Tužilaštvo za ratne zločine je u novoj istrazi došlo do podataka o osobama koje su neposredno učestvovale u ubistvu braće Agrona, Iljija i Mehmeta Bitićija jula 1999. u Nastavnom centru MUP-a u Petrovom Selu. Isti slučaj istražuje i FBI pošto se radi o američkim državljanima.
Iako je bilo pokušaja da se u Srbiji, BIH-u i Hrvatskoj napiše zajednički udžbenik povijesti, to se još dugo neće dogoditi, pa će mladi u tim zemljama i dalje noviju povijest učiti na radikalno različite načine, čime će se podjele među njima, dijelom uzrokovane i potpuno drukčijim tumačenjima istih događaja na razvalinama SFRJ-a devedesetih, još više produbiti. Potreba objektivnog suočavanja s prošlošću dugogodišnja je mantra nevladinih udruga koje se bore za zaštitu ljudskih prava, poput Documente i GOLJP-a u Hrvatskoj ili Žena u crnom i Fonda za humanitarno pravo u Srbiji.
Uprkos teškoćama u primeni novog krivičnog zakonika, u narednom periodu srpsko Tužilaštvo za ratne zločine otvoriće slučajeve vezane za ratne zločine počinjene u Srebrenici, Štrpcima, na Kosovu, kaže u intervjuu za BIRN zamenik Tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.