Region o Vučićevoj inicijativi: Prvo lustracija, onda dan sećanja
Inicijativa srpskog premijera Aleksandra Vučića o zajedničkom danu sećanja na sve žrtve rata u bivšoj Jugoslaviji i dalje proizvodi raznolike reakcije širom regiona. I nakon odbacivanja te ideje od strane kosovskog šefa diplomatije i potpredsednika vladeHašima Tačija, kao i hrvatskog premijera Zorana Milanovića, Vučić ne samo da nije odustao od te ideje nego je i najavio da će je zvanično izneti na bečkom samitu o Zapadnom Balkanu krajem avgusta.





Prvi osnovni sud u Beogradu doneo je dve presude kojim je naložio Republici Srbiji da na ime naknade štete zbog odgovornosti za torturu i nezakonito lišenje slobode koje su izvršili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP), isplati šestorici kosovskih Albanaca iz Glogovca odštetu u rasponu iznosa od 125.000 do 370.000 dinara. Mada je odlukama utvrđeno pravo na odštetu zbog kršenja osnovnih ljudskih prava, Fond za humanitarno pravo (FHP) ističe da su dosuđeni iznosi neopravdano niski i da obrazloženja presuda ukazuju na nameru umanjivanja odgovornosti države za rasprostranjenu torturu nad kosovskim Albancima tokom 1999. godine. Advokati FHP-a su uložili žalbe na ove presude Apelacionom sudu u Beogradu.

Marija Večerina je rodom iz Zatona u Obrovcu, a do Oluje je živela u selu Muškovce sa suprugom i troje dece. 05.avgusta 1995. godine, na automobil u kome se nalazila sa članovima svoje porodice i komšijama, pucali su pripadnici hrvatske vojske, koji su ih zarobili. Tom prilikom su joj ranjeni kćerka Branka i sin Stevo (1974). Stevo je odveden sutradan iz podruma u kome su bili zarobljeni, zajedno sa još četiri mlađa muškarca i od tada nije viđen.

Među svedocima koji su ispitani tokom suđenja u predmetu Gotovina i drugi „Operacija Oluja“ bili su i
U utorak, 4. avgusta 2015. godine, navršava se 20 godina od hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” u toku koje su hrvatske vojne snage počinile ozbiljne i rasprostranjene zločine protiv Srba koji su živeli na području tzv. Republike Srpske Krajine. Ni nakon 20 godina od počinjenih zločina, pravda za žrtve ovih zločina još uvek nije dostignuta, za šta odgovornost snose i institucije Hrvatske i institucije Srbije. Obe države imaju pravnu i moralnu obavezu da u narednom periodu promene odnos prema nasleđu zločina počinjenih tokom “Oluje”, kao i da svojim konkretnim delima pokažu da briga o žrtvama i procesuiranje odgovornih za ratne zločine predstavlja stub budućeg pomirenja.
