Koga obavezuje presuda Karadžiću?
Zvanični Beograd do ovog trenutka je bez reakcija na pravosnažnu presudu Međunarodnog suda u Hagu kojom je bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini.
Za Natašu Kandić, koordinatorku REKOM-a, presuda je očekivana. Ostala je na nivou utvrđenih činjenica u ranijim suđenjima za genocid i zločine protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini, kaže Kandić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“U vezi sa ovim suđenjem ostaće upamćeno da Ratko Mladić nije prihvatio da svedoči protiv Karadžića, da je Radovan Karadžić insistirao, smatrao je da bi to doprinelo i razjašnjenju njegove odgovornosti. Pokazana je jedna netrpeljivost i pokušaj Radovana Karadžića da pokaže da je njegova odgovornost manja nego odgovornost Ratka Mladića”, kaže Kandić nakon izricanja pravosnažne presude Karadžiću.
Ona ocenjuje značajnim što je žalbeno veće „posebnu pažnju posvetilo direktivi sedam“.
“To je ona direktiva kojom je naloženo vojsci da stvori nepodnošljive uslove bez nade u život i opstanak u enklavi. Neprihvatljiva je odbrana Karadžića da on, iako je tu direktivu potpisao, nije ni čitao, da nije obratio pažnju. Mislim da je jako važno što je ta direktiva akcentovana sada u izricanju presude i to pokazuje karakter nekoga kao što je Karadžić”, ocenjuje Kandić.








Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) odbacilo je krivičnu prijavu koju je Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo početkom februara 2019. godine zbog zločina protiv čovečnosti koji je počinjen u oktobru 1991. godine u Moroviću (Šid), kada su pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz kuće izveli braću Abjanović, nakon čega im se izgubio svaki trag. Krivična prijava je odbačena jer se, po tumačenju TRZ-a, procesuiranjem zločina protiv čovečnosti krši načelo zakonitosti. Ovim obrazloženjem TRZ je nastavio sa praksom neprocesuiranja zločina protiv čovečnosti koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije, čime su uskratili pravo velikom broju žrtava da konačno dosegnu pravdu.



Gojko Lukić, Ljubiša i Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić odbacuju optužbe na Višem sudu u Beogradu.