Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti

Poslijednjom prvostepenom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju  (MKSJ), Pretresno vijeće I danas je osudilo Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992. do 1995. godine. Ratku Mladiću je izrečena doživotna kazna zatvora.

Krivična prijava za zločine u Škabrnji i Nadinu

Fond za humanitarno pravo (FHP) je dana 21. novembra 2017. godine Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ) podneo krivičnu prijavu protiv šest identifikovanih i nekoliko neidentifikovanih pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i Teritorijalne odbrane (TO), zbog ubistva 48 hrvatskih civila u selima Škabrnja i Nadin (Hrvatska) u novembru 1991. godine.

Naime, JNA je, zajedno sa TO Benkovac, dana 18. novembra 1991. godine ušla u selo Škabrnja u opštini Zadar. Po ulasku u selo, srušili su Crkvu blažene djevice Marije, a nakon toga su na različitim mestima u Škabrnji ubili 41 hrvatskog civila. Sutradan, u obližnjem Nadinu ubijeno je još sedmoro civila.

HAAŠKI SUD I POMIRENJE: Godine koje su pojeli zločinci

Kako se bliže presude Ratku Mladiću i “hercegbosanskoj šestorci”, tako se moj inboks puni pitanjima meni već isuviše poznatog sadržaja: “Hoće li i na koji način ova presuda Haaškog tribunala doprinijeti pomirenju?”; “Hoće li žrtve dobiti satisfakciju? Je li Tribunal ispunio svoju misiju?”. Ista pitanja, brat-bratu, već skoro 20 godina. Ta salva recikliranih pitanja podsjeća na komplikovanost mog odnosa s Haaškim tribunalom i tjera na razmišljanje o evoluciji sopstvenih stavova po pitanju uloge ovog suda u društvenim procesima naše post-ratne močvare.

Sve je to bilo legalno

Baš sve u vezi sa procesuiranjem jataka Ratka Mladića (i Stojana Župljanina) je velika šarada osmišljena da bi se stvorila slika odlučnosti pravosuđa da se obračuna sa pomagačima haških begunaca, a u isto vreme prikrila svaka uloga države u njihovom skrivanju. Poslednja informacija koja stiže iz Prvog osnovnog javnog tužilaštva da je optužnica protiv Mladićevih jataka državna tajna i da nije za javnost (vrlo je moguće, da se odmah razumemo, da se radi o pukoj aljkavosti službenika tužilaštva u klasifikovanju dokumenata) – samo je ilustrativan primer prikrivanja informacija o boravku optuženog ratnog zločinca u Srbiji tokom 15-ogodišnjeg bekstva od pravde. Stvar je, inače, mnogo ozbiljnija.

RAT JE PROŠAO, ALI SU NAM OSTALI RATNI ZLOČINCI

SRBIJA NIJE OČISTILA VOJSKU I POLICIJU OD KOMPROMITOVANIH RATNIH KADROVA.

Nema pravde za Srebreničane

Munira Salihović jedna je od žena koje su tokom rata u Srebrenici izgubile cijelu porodicu. Za tijelom najmlađeg od tri sina tragala je 19 godina kako bi ga ukopala u Memorijalnom centru u Potočarima. Ona, kao i mnogi Srebreničani, ne vjeruje u pravdu na ovom svijetu.

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa

Država ipak krila Ratka Mladića u “Topčideru”

Haški optuženik Ratko Mladić krio se u vojnom objektu “Topčider” od novembra 2000. do jula 2003. godine, tvrdilo je Prvo opštinsko javno tužilaštvo iz Beograda u procesu koji je protiv 11 osoba vođen zbog pomaganja u skrivanju bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, saznaje Danas.

Iako je ovo tužilaštvo odbilo da dostavi Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) kopiju optužnice, navodeći da je optužnica proglašena državnom tajnom i da ne može biti dostavljena javnosti, uvidom u presudu u kojoj su optuženi oslobođeni odgovornosti zbog apsolutne zastare, navedeno je za šta ih je tužilaštvo teretilo.

Uloga države u skrivanju Ratka Mladića – državna tajna

U odgovoru na zahtev novinara Balkanske istraživačke mreže (BIRN) da im se dostavi kopija optužnice protiv 11 osoba za pomaganje u skrivanju tadašnjeg haškog begunca Ratka Mladića, Prvo osnovno javno tužilaštvo odgovorilo je da je optužnica proglašena državnom tajnom i da ne može biti dostavljena javnosti. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da je odluka o proglašenju tog dokumenta državnom tajnom nezakonita i usmerena na prikrivanje uloge državnih organa u skrivanju optuženih za ratne zločine.

Kljaić: Optužnica otkriva da je država skrivala Mladića

Marina Kljaić, pravnica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, za ’Zašto?’analizira odluku Republičkog javnog tužioca Srbije da državnom tajnom proglasi optužnicu protiv 11 osoba kojima se sudilo za pomaganje u skrivanju ratnom komandantu snaga bosanskih Srba i haškom optuženiku za genocid i ratne zločine Ratku Mladiću i odbije zahtjev Balkanske istraživačke mreže (BRIN) za njenim objavljivanjem.

Brammertz: Haške presude su odgovor onima koji poriču genocid u Srebrenici

Glavnog tužitelja Haškog tribunala posebno zabrinjava glorificiranje ratnih zločinaca u regiji.

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz je izjavio da će arhiv Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju predstavljati pravnu istinu i biti najbolji odgovor onima koji negiraju opsadu Sarajeva ili genocid u Srebrenici.