Online okrugli stol: Rat i mir 1990-ih – obrazovanje, pamćenje i mladi u Hrvatskoj

Skoro 30. godina od kraja rata u Hrvatskoj, sjećanje na mirovne inicijative iz 90-ih, kao i mirne reintegracija Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema s kojm je službeno završio oružani sukob, ne zauzimaju dominantno mjesto u politikama pamćenja i obrazovanju.

Kako se obilježava rat, a kako mir u Hrvatskoj? Kako se u javnom prostoru obilježava mirna reintegracija i koliko mladi u Hrvatskoj znaju o tome? Što mladi misle o ratu, a što o mirovnim incijativama i pomirenju općenito? Koliko je obrazovanje pod utjecajem dominantnih politika pamćenja i koliko se o razmišljalo o promjeni fokusa tijekom rada na kurikularnoj reformi?

Online okrugli stol će se održati u petak, 22. septembra 2023. godine, sa početkom u 15 časova putem Zoom platforme. Registracija je otvorena putem linka, a prenos možete pratiti putem linka.

Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama žrtava deportacije iz 1992.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Milatović se 30. avgusta sastao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave ratnim zločinima i Alenom Bajrovićem, čiji je otac Osman Bajrović stradao 1992. godine. Tijelo Bajrovića nikada nije pronađeno.

“Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac, ali i brojne druge nevine žrtve. Kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi”, kazao je Milatović u razgovoru sa Bajrovićem.

Predsjednik je takođe naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti, čije posljedice, kako je kazao, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

Poziv za studente: Međunarodna konferencija “30 godina od osnivanja MKSJ, naslijeđe i trenutni izazovi”

Fond za humanitarno pravo poziva studentkinje i studente prava i društvenih nauka iz Srbije da se prijave u koliko žele da prisustvuju međunarodnoj konferenciji pod nazivom “30 godina od osnivanja MKSJ, naslijeđe i trenutni izazovi” koja će biti održana u Sarajevu, 14. i 15. septembra 2023. godine. Konferencija, koju organizuju Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa”, ima za cilj da otvori niz pitanja koja se odnose na rad i nasleđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Program konferencije “30 godina od osnivanja MKSJ naslijeđe i trenutni izazovi” biće posvećen sledećim temama:

• Dostignuća MKSJ u međunarodnom humanitarnom pravu
• Uloga istražitelja i tužioca u dostignućima MKSJ
• Uloga i iskustva novinara u svedočenju pred MKSJ
• Uloga i iskustva žrtava u svedočenju pred MKSJ
• Doprinos međunarodnih organizacija u procesuiranju ratnih zločina na području bivše Jugoslavije
• Rezultati u sprovođenju procesuiranja ratnih zločina u regionu

Jedan od ključnih aspekata konferencije je promocija dijaloga i saradnje među studentima i studentkinjama u regionu. Tokom konferencije prisutni će imati priliku da čuju izlaganja žrtava i novinara koji su svedočili pred MKSJ kao i pravnika i drugih eksperata koji su na različite načine učestvovali u radu ovog Suda. Od studenata i studentkinja, koji budu odabrani da prisustvuju konferenciji, očekuje se da prate izlaganja učesnika konferencije, postavljaju pitanja i učestvuju u diskusijama. Pre odlaska na konferenciju biće organizovan sastanak u prostorijama Fonda za humanitarno pravo na kom će biti predstavljena agenda konferencije.

Troškove putovanja, smeštaja i ishrane snose organizatori.

Molimo sve koji su zainteresovani da se prijave do 6. septembra 2023.  godine.

Prijave na linku

Nataša Kandić za Danas: Nije do „Oluje“ došlo samo zahvaljujući odgovornosti Hrvatske, ima tu odgovornosti i Srbije

Ona podseća da u Prijedor, opštinu i mesto, gde je ubijeno preko 3.000 ljudi, mahom muslimana i Hrvata, niko iz Srbije nije otišao da oda počast žrtvama koje su počinile srpske snage.

Kandić ističe da se odluka da komemoracija žrtvama „Oluje“ bude baš u Prijedoru, po njenom mišljenju, ne temelji na nekoj dobroj nameri, .

„Ne verujem da bi oni koji su bili primorani da napuste Hrvatsku mogli da misle da je Prijedor pravo mesto za obeležavanje“, ukazuje Kandić.

‘Ružna predstava u Prijedoru u kojoj počast neće dobiti nijedna žrtva’

Koja poruka se šalje iz Prijedora: Pijetet srpskim žrtvama ili so na ranu Bošnjacima i Hrvatima?

Šta govori obeležavanje ‘Oluje’ u Prijedoru?

Drska komemorativna farsa – tako obeležavanje godišnjice “Oluje” u Prijedoru vidi Marko Milosavljević iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu.

Vlasti Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), kao i Srpska pravoslavna crkva, obeležiće 4. avgusta Dan sećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj akciji “Oluja” u Prijedoru u Bosni i Hercegovini.

Prijedor je grad u RS-u u kome su tokom rata 90-ih godina srpske snage počinile brojne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima.

Žrtvama “Oluje” je potrebna institucionalna podrška, ne politička zloupotreba

Povodom 28. godišnjice operacije “Oluja”, koju su sprovele hrvatske oružane snage i tokom nje počinile sistematske i rasprostranjene zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti, Fond za humanitarno pravo traži od vlasti i institucija u Srbiji da prekinu kontinuitet kršenja prava i uskraćivanja podrške žrtvama, kao i da prestanu sa njihovom političkom zloupotrebom koja produbljuje međuetničke tenzije u regionu.

U Srbiji, nijedna žrtva “Oluje” nema status civilne žrtve rata. Zakonsko rešenje onemogućava sticanje ovog statusa žrtvama koje su nastradale ili su oštećene van teritorije Srbije, tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Tako izbeglice iz Hrvatske ostaju bez finansijske, zdravstvene i psihosocijalne podrške institucija.

Nataša Kandić za “Avaz” nakon posljednjih napada na nju: Političari su uništili empatiju prema žrtvama

Kandić: Odluka da Dan sjećanja na žrtve akcije Oluja bude obilježen u Prijedoru politički i civilizacijski neprihvatljiva

Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, patrijarha Porfirija i predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, da Dan sjećanja na žrtve hrvatske akcije Oluja, ove godine bude održan u Prijedoru, izazvala je brojne negativne reakcije u javnosti.

Sociološkinja i aktivistkinja za ljudska prava iz Srbije Nataša Kandić kazala je za Gradsku RTV da je takva odluka politički i civilizacijski neprihvatljiva, imajući u vidu zločine u tom gradu nad više od tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.