Izložba “Snove sanjam u staroj kući” je jučer otvorena u Dokumentacionom Centru Kosovo

Jučer, dana 10. Oktobra 2024. godine u prostorijama Dokumentacionog Centra Kosovo otvorena je izložba:“ Snove sanjam u staroj kući“ autorke Belone Kurteshi. Njen rad, daleko od veličanstvenih i herojskih ratnih narativa poziva publiku da ceni male pojedinačne lične priče, koje se samostalno stapaju u univerzalne.

Šta su snovi do komadići sećanja usađeni negde duboko u podsvesti. Poput nekih apsurdnih i nadrealnih kolaža, mešaju se i poprimaju nova nedostižna, neshvatljiva i često uznemirujuća značenja. Ostaje samo onaj osećaj nostalgije ali i straha koji s vremena na vreme nađe put da ispliva na površinu, potisnut hiljadama slojeva laži o budućnosti, ponovnoj izgradnji novog života. Nekadašnje ruševine postaju topli kreveti i scenografija novih snova.

U Stupnom Dolu grade budućnost uz sjećanje na ubistva 38 mještana i lomače prije 31 godinu

U Stupnom Dolu, selu nekoliko kilometara udaljenom od Vareša, ovog mjeseca se obilježava 31. godišnjica zločina koji su počinile snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kada je ubijeno 38 mještana – među kojima petero djece – a kuće, s ljudima u njima, zapaljene.

Poeta destruktor: veza književnosti i bestijalnosti

Knjiga Poeta destruktor ispituje vezu književnosti i nasilja na primjeru jugoslovenskih pisaca.

Prateći spletenost djela na srpskohrvatskom jeziku s ratnom propagandom od tridesetih do devedesetih godina – knjiga pomaže da se slobodnije govori o vezi visoke pismenosti i bestijalnosti. Ako je pisac bio ekstremistički angažovan, to može imati veze s načinom na koji je pisao. Ako je pisao ksenofobne pamflete i članke, treba provjeriti i njegov angažman i Djelo.

Nova epizoda podkasta Kulture sećanja u dijalogu: „Pomirenje kroz REKOM“

Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) izazvala je znatnu pažnju domaće i inostrane javnosti. Među raznim inicijativama za utvrđivanje istine i ostvarivanje pravde, inicijativa za osnivanje REKOM-a istakla se svojom originalnošću i održivošću.

Nova knjiga Denise Kostovicove, „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ (Reconciliation by Stealth: How People Talk about War Crimes), analizira konsultacije koje su pokrenuli aktivisti civilnog društva u periodu od 2006. do 2011. godine, a koje su nastojale da definišu prirodu i delokrug regionalne komisije za istinu, te kulminirale izradom i usvajanjem predloga Statuta REKOM-a. Iako su države u međuvremenu odustale od podrške regionalnom pristupu u razrešavanju nasleđa zajedničke prošlosti, istraživački projekti REKOM mreže pomirenja nastavljaju se.

Okončana prva regionalna škola o devedesetima u Jugoslaviji, učesnici nose iskustva za pamćenje

“Fundamentalno je važno da se proučavaju i kritički preispituju ratne 90-te, jer ako se ova društva ne podvrgnu kritičkom propitivanju i izučavanju 90-ih, ako se mladi ne upoznaju sa svim strahotama tog perioda, postoji realna opasnost da nam se neke loše stvari ponove”, jedan je od zaključaka sa prve regionalne škole “Devedesete u Jugoslaviji – novi izvori i metodologije”, održane od 4. do 8. oktobra 2024. godine u Budvi.

Tokom trajanja Škole, učesnici/e iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore imali su priliku da uče o različitim pristupima proučavanju 90-ih, ali i primjeni savremenih metoda za bolje razumijevanje ovog vremena. Sa njima su radili istoričari Milivoj Bešlin, viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Adnan Prekić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Dubravka Stojanović, profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Filip Kuzman, rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore, Ana Radaković, istraživačica Muzeja 90-ih, kao i Sanja Radović. Takođe, dio predavačko-radionačarskog tima bili su i reditelj Andro Martinović, direktor Kulturnog centra Grad / Inicijativa Muzej 90-ih Dejan Ubović, zatim Miloš Vukanović, predsjednik Udruženja profesora istorije HIPMONT, Vukan Ražnatović, rukovodilac Muzeja kralja Nikole na Cetinju, Maja Marinović i Damir Suljević iz CGO-a.

Zvanično obeležavanje ratne 1991. u Hrvatskoj: analiza i preporuke

Analiza „Službeno obilježavanje ratne 1991. u Hrvatskoj: analiza i preporuke” pokazuje kako, 29  godina od završetka oružanog sukoba, rat i dalje predstavlja temelj Republike Hrvatske. Vlasti izrazitu pažnju posvećuju obeležavanju 1991. godine, kada je rat počeo.

INICIJATIVA DA PRIJESTONICA CETINJE NAZOVE ULICU PO KONTRAADMIRALU KRSTU ĐUROVIĆU

Danas se obilježavaju 33 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je ostao zapamćen po rečenici da dok je živ nijedna granata neće pasti na Dubrovnik. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera 5. oktobra 1991. godine, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske.

Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputili su juče inicijativu Prijestonici Cetinje da se jedna ulica u tom gradu nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću, rođenom na Cetinju.

Kotor – Kultura sjećanja aktivistkinja “Anime“ na Logor Morinj

Ratni zločin u Škabrnji tri decenije posle: Dobrodošli u živo selo

Za zločin u Škabrnji pred sudom u Hagu osuđeni su nekadašnji visoki funkcioneri Republike Srpske Krajine – Milan Martić i Milan Babić. A da je JNA unapred isplanirala napad potvrđuje zapis u dnevniku osuđenika za najteže ratne zločine, u to vreme načelnika štaba Kninskog korpusa Ratka Mladića, koji je za 17. novembar 1991. napisao: “U borbi odraditi, kvalitetno očistiti rejon Nadin–Škabrnja, ako treba, dva dana neka se radi”, a zatim navodi da je potrebno da se “to zbriše”. Ovaj zločin je bio deo haške optužnice Slobodanu Miloševiću, kao i šefovima Državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću pred Međunarodnim sudom u Hagu. Milošević je umro pre presude, a za Stanišića i Simatovića nije bilo dovoljno dokaza

“Vidiš ove kuće, to je selo iz kog su nas napadali, sve je tako blizu”, prijatelj mi desnom rukom pokazuje zelene predele dok me vozi u Škabrnju, selo 15 minuta vožnje udaljeno od Zadra u Hrvatskoj.

Dretelj: brisanje prošlosti

Zatočenici su bili zatvoreni u četiri betonska i jednom limenom hangaru, zatim u dva podzemna tunela, te prostorijama koje su između sebe nazivali „samicama.“ Prema jednom izvještaju 5. bojne Vojne policije HVO-a, koja je nadzirala logor, 5. avgusta 1993. u Dretelju je bilo zatočeno više od 2.500 ljudi.